Lista za Rijeku protivi se predloženom poskupljenju komunalne naknade i iskoristiti će sva sredstva političke borbe u Gradskom vijeću da spriječi ovu mjeru koja je loša za građane i poduzetnike, naglašeno je na današnjoj tiskovnoj konferenciji stranke na kojoj su govorili Predrag Miletić, Danko Švorinić i nezavisni Josip Kukuljan.
Iako se izmjene odluke o komunalnoj naknadi pokušavaju opravdavati podjelom grada na nove zone te manjom naknadom proizvodnim djelatnostima, evidentno je da je pravi motiv punjenje sve praznije gradske kase, istaknuli su.
Švorinić: 19 posto stanovnika manje trebalo bi plaćati 16% komunalne naknade više!
– Riječanima će ako ovo prođe ponovno poskupiti računi iako već žive u gradu s najvišom komunalnom naknadom u Hrvatskoj. Grad Rijeka je naime 2001. propisao najvišu vrijednost boda u Hrvatskoj koja iznosi 1,27 što je za oko 45% više od drugoplasiranog Zagreba koji ima vrijednost boda 0,87!. Split je primjerice odredio vrijednost boda u iznosu 0,70, Osijek 0,59, a Pula 0,5. Prema podacima Odjela gradske uprave za komunalni sustav, do sada je na godišnjoj razini od komunalne naknade uprihodovano 100,3 milijuna kuna, a po novom obračunu gradska kasa bi trebala biti punija za oko 17 milijuna kuna, objasnio je predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić.
– Sve se opravdava činjenicom da se komunalna naknada nije mijenjala od 2001. godine pa vrijedi podsjetiti da nas danas u gradu ima 19% manje nego tada, a gradska uprava od onog što je ostalo želi iscijediti ukupno 17% više, zaključuje.
Gradski vijećnici ističu da u samoj odluci mogu podržati jedino dio koji se odnosi na stimulaciju prostorima i građevinskom zemljištu namijenjenom proizvodnim djelatnostima i koji bi po novom izračunu plaćali ukupno godišnje 4,7 milijuna kuna manje,a koji su prema dosadašnjoj politici bili destimulirani poslovati u gradu.
Svima ostalima cijene će narasti. Na osnovi povećanja komunalne naknade za stambeni i garažni prostor uprihodovalo bi se godišnje oko 6 milijuna kuna više nego do sada, neprofitne organizacije i neizgrađeno zemljište plaćali bi 160.000 kuna više, a građevinsko zemljište 1,5 milijuna kuna. Prođe li ova odluka, na najvećem gubitku će biti korisnici poslovnih prostora na račun kojih će Grad Rijeka zaraditi 14 milijuna kuna godišnje više nego do sada što je prosječno poskupljenje od čak 24 posto, upozoravaju u Listi za Rijeku.
Nezavisni vijećnik Josip Kukuljan istaknuo je kako građani našeg grada imaju manju prosječnu plaću od Zagrepčana a puno veće račune za režije.
– Nedopustivo je da smo među prvima u Hrvatskoj što se tiče najskuplje cijene grijanja i fiksne naknade preko Energa, najskuplji u ukupnim troškovima naknada za groblje, najskuplji u računima čistoće…i sada smo najskuplji u komunalnoj naknadi po m2! Apeliram u ime građana da se nađe rješenje kako bi se smanjili osnovni životni troškovi i izbjeglo daljnje osiromašenje građana, zaključio je.
I Predrag Miletić smatra kako su Riječani preopterećeni poskupljenjima, a smatra kako su osnovni uzrok nesposobne uprave komunalnih društava.
Umjesto poskupljenja, predložiti ćemo smanjenje cijene za 26 posto!
Rijeka prema odluci iz 2001. godine ima uvjerljivo najvišu vrijednost boda temeljem kojeg se obračunava komunalna naknada. Lista za Rijeku predlaže smanjenje na 0,94 kuna.
Iz tog razloga Klub vijećnika Lista za Rijeku – Most – nezavisni, koji čini 5 vijećnika u Gradskom vijeću, uputiti će u javnu raspravu prijedlog za smanjenjem vrijednosti boda temeljem kojeg se obračunava komunalna naknada za 26 posto. Ovaj iznos argumentiramo činjenicom da se predloženim izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi, čiji je predlagatelj Odjel za komunalni sustav predviđa povećanje prihoda na osnovu te stavke u iznosu od 17 posto. Također, izvješće državne revizije za 2016. godinu utvrdilo je da se oko 9 posto prihoda temeljem komunalne naknade utrošilo nenamjenski.
– Iz tog razloga predviđa se da smanjenje vrijednosti obračunskog boda u predloženom iznosu neće značajnije utjecati na komunalnu opremljenost kao i obavljanje planiranih komunalnih djelatnosti, istaknuto je na tiskovnoj konferenciji uz zaključak prema kojem je predložena mjera motivirana prvenstveno ekonomskim politikama prema kojima smanjenje poreza imaju peterostruko veći učinak na povećanje konkurentnosti od poticaja i intervencija pojedinim sektorima.