Gradsko vijeće usvojilo je Proračuna Grada Rijeke za 2017. godinu koji iznosi 948,2 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 2,6% u odnosu na proračun za 2016. godinu. Za usvajanje takvog proračuna bili su vijećnici SDP-ove koalicije i PGS-a, protiv su bili klub HDZ-a i nezavisni Burić dok je klub vijećnika Lista za Rijeku – AM bio suzdržan.
Riječko Gradsko vijeće većinom glasova usvojilo je Proračun Grada Rijeke za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu kao i Odluku o izvršavanju proračuna. Predstavljajući proračun gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je kako se struktura proračuna nije mijenjala, unatoč problemima i neizvjesnosti u njegovu sastavljanju zbog Vladine porezne reforme, pa se sve ono što je bilo u lanjskom nastavlja i ove godine. Proračun Grada Rijeke za 2017. iznosi 948,2 milijuna kuna i za oko 2,6 posto, odnosno 24 milijuna kuna je veći od prošlogodišnjeg. Od toga su 825,3 milijuna kuna proračunski prihodi, a 122,9 milijuna kuna vlastiti ili namjenski prihodi proračunskih korisnika. Što se rashoda tiče, ni tu nije bilo većih izmjena, osim planiranih sredstava namijenjenih za zapošljavanje u vrtićima zbog povećanja broja odgojnih skupina.
„Proračun je u odnosu na 2016. veći zbog povećanja prihoda proračunskih korisnika i prihoda od kredita za izgradnju novih vrtića Morčić i Đurđica. Karakterizira ga snažan rast kapitalnih rashoda koji iznose 210 milijuna kuna, što je povećanje od preko 70 milijuna ili 55% u odnosu na lani. Trend još većeg rasta nastavlja se u 2018. i 2019. zbog planiranih prihoda za realizaciju određenih investicija iz EU fondova i sredstava Urbane aglomeracije Rijeka“, rekao je Obersnel, navodeći pritom i niz kapitalnih ulaganja od onih vezanih za izgradnju novih cesta preko nastavka uređenja Starog grada do nastavka uređenja i obnova dječjih vrtića i osnovnih škola.
Klub HDZ-a izjasnio se protiv Proračuna zamjerajući mu izostanak mjera koje se tiču populacijske politike Grada i zaustavljanja iseljavanja mladih ljudi, zatim otvaranja radnih mjesta i slabog ostvarivanja prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Glavna zamjerka HDZ-ovih vijećnika bila je i nelikvidnost, odnosno manjak prihoda od 246 milijuna kuna, na što im je gradonačelnik Obersnel odgovorio da je to prije svega posljedica činjenice da je Grad kroz dvije ranije porezne reforme izgubio 60 milijuna kuna, a kroz ovu novu će izgubiti još 20 milijuna kuna, unatoč Vladinim kompenzacijskim mjerama.
„Da toga nije bilo, knjigovodstveni gubitak se ne bi trebao prenositi iz godine u godinu. Za razliku od drugih gradova, mi jasno pokazujemo gdje su novci utrošeni i u koje investicije. Sve su one izgrađene kreditnim sredstvima koja je trebalo otplaćivati u okolnostima gospodarske krize i smanjenja prihoda lokalne samouprave kroz porezne promjene. Javni novac služi građanima, a ne da stoji na bankama. Mi smo ga dužni vratiti građanima kroz investicije i programe, što smo i radili i radit ćemo još i više u narednim godinama“, rekao je Obernsel.
Švorinić: Samo 1,2 posto Odjelu za poduzetništvo
Predsjednik Kluba vijećnika RI-AM Danko Švorinić istaknuo je kako je Vladina porezna reforma u stvari centralizacija jer gradovi ostaju bez izvornih prihoda koja im država obećava vratiti prema svojim kriterija. Ocijenio je i kako proračun nije predizboran ali izrazio rezervu zbog svega 1,2 posto Odjelu za poduzetnišvo i zadržavanju maksimalnog prireza.
– Istina je da se gradskim investicijama pomaže poduzetnicima ali nema nikakve garancije da će poslove dobiti riječki poduzetnici budući da se oni na natječajima ne mogu pozitivno diskriminirati. Međutim, postoje instrumenti pripreme, povezivanja i koordinacije riječkig poduzetnika koji bi im povećali konkurentnost, a to bi trebao biti posao upravo Odjela za poduzetništvo i razvojne agencije zaključio je.
Gradonačelnik Obersnel usvojio je amandman na Proračun za 2017. Hrvatskih laburista, koji se odnosi na povećanje iznosa za novčanu donaciju za novorođenu djecu. Umjesto planiranih 1,5 milijuna kuna, Grad će za ovu stavku izdvojiti 1,8 milijuna kuna. Tako će se i dalje za prvo novorođeno dijete isplaćivati naknada od 1.500 kuna, no značajna izmjena se odnosi na povećanje naknade za svako drugorođeno dijete na 2.000 kuna te za svako treće i više rođeno dijete za koje će naknada iznositi 3.000 kuna. Prihvaćeni su i amandmani za povećanje sredstava za aktivnosti kulturnih događaja u mjesnim odborima, povećanja i subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima, kao i zaključci o nastavku postavljanja riječkih špina i kreiranju jedinstvenog online registra poslovnih prostora Grada Rijeke na novom gradskom portalu. (rijeka.hr/rd)