Ana Blečić Jelenović: Grad Rijeka svojim primjerom može pokazati da može biti samoodrživ

Ana Blečić Jelenović: Grad Rijeka svojim primjerom može pokazati da može biti samoodrživ

Tranzicijska inicijativa Rijeka – TIR neformalna je inicijativa građana Rijeke i prstena nastala 2018. godine s ciljem zajedničkog stvaranja lokalne održive zajednice otporne na globalne ekološke, klimatske i ekonomske izazove. Inicijativa se formirala iz zajednice okupljene oko grupa solidarne razmjene, a danas je dio svjetskog tranzicijskog društvenog pokreta Transition Network i Tranzicijske mreže Hrvatske. Provodi niz aktivnosti za građanstvo, među kojima su projekti “Revija zelenog filma”, “Rijeka jestivi grad” i “Festival održivosti” te aktivnosti poput onih koje mogu značajno doprinijeti smanjenju količine stakleničkih plinova, a istovremeno poboljšati zdravlje čovjeka i okoliša, pod krilaticom “Bicikliraj, kompostiraj i vrt aktiviraj!”.

Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se susreće čovječanstvo u cjelini. Zbog toga je još 2008. godine Europska komisija pokrenula Sporazum gradonačelnika, SECAP, radi podrške gradovima u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva. To je već učinilo 10.564 administrativnih jedinica u 61 državi, u kojima živi ukupno 335 milijuna ljudi. Od 2009. godine i Grad Rijeka je potpisnik tog Sporazuma. Od tada Europska unija postavila je niz strateških ciljeva i akcijskih planova za suzbijanje štetnih utjecaja ljudskog djelovanja na klimatske promjene među kojima su danas ključni Europski zeleni plan, Prijedlog uredbe o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti (2020.), Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (2021.), strategija Zelene javne nabave Farm to Fork, te Akcijski plan za kružno gospodarstvo Europske komisije (2020.) usmjeren na održivu proizvodnju i potrošnju te gospodarenje otpadom u okviru tržišta sekundarnih sirovina.

U sklopu Europskog zelenog plana i pripadajućeg Mehanizma za pravednu tranziciju, Europska komisija uspostavila je Fond za pravednu tranziciju u vrijednosti od 40 milijardi eura za razdoblje 2021-2027, od kojih je za Hrvatsku je predloženo 387 milijuna eura. Želimo čuti od kandidata za gradonačelnika Rijeke, kao jednog od najvećih hrvatskih centara, kakve mjere planiraju poduzeti da bi odgovorili na klimatsku krizu i osigurali budućnost generacija koje dolaze.

Prva je svoje odgovore na pitanja Tranzicijske inicijative Rijeka dala kandidatkinja Liste za Rijeku Ana Blečić Jelenović, a u narednim tjednima moći ćete pročitati i što ostali kandidati misle o toj temi.

Koje zelene politike po Vašem mišljenju imaju prioritet za grad Rijeku i kako biste ih implementirali?

Po meni najvažniji problemi koji muče Rijeku su redom:

  1. Zbrinjavanje otpada
  2. Ekološka edukacija po principu: reduce, reuse, recycle
  3. Čistoća grada
  4. Promet koji uključuje zatvaranje centra za promet, uvođenje eko javnog prijevoza te perifernih gradskih parkirališta te izgradnja infrastrukture za pješake i bicikliste, iskorištavanje krovova industrijskih postrojenja i prostora u gradskom vlasništvu za solarni potencijal i eko proizvodnju energije
  5. Uređenje zelenih površina i njihovo povećanje te planirano i strateško ozelenjivanje sa stanicama za pčele i kukce, prirodnim hladom za pješake, sustavom prirodne cikličke drenaže i navodnjavanja, povećanje drvoreda i sadnja biljki za koje je dokazano da najviše apsorbiraju CO2 iz zraka poput Cotoneasterfranchetii za koju je dokazano da apsorbira barem 20% više stakleničkih plinova od ostalih biljaka. Drveće može ohladiti gradove za čak 5 stupnjeva u nekim slučajevima.
  6. Uvođenje zelenih šetnica odnosno zelenih žila kucavica. To su prometnice koje su većinom zatvorene za promet osim pješaka, biciklista i eventualno javnog prijevoza, a premrežavaju cijeli grad posebice zelene aorte – Cijela dužina šetnice uz more i zelena šetnica uz Rječinu od ušća do brane Valići. Grad Rijeku gledamo kao organizam, posebice kao pluća i grad mora biti samoodrživ i minimalno štetiti okolišu, a nadamo se imati i neutralan utjecaj na njega. Grad Rijeka mora disati kao i priroda koja ga okružuje. Za nas grad može biti samo komplementaran element prirode i zemlje, a ne protiv nje.
  7.  Uvođenje novih tehnologija i stvaranje pogona za ekološko zbrinjavanje otpada i 100% recikliranje plastike na brz, ekološki, siguran i povoljan način te pozicioniranje Rijeke kao grada predvodnika, kako je već puno puta bio slučaj u povijesti. Da ne bi bilo da samo puno pričamo, konkretno mislim na tvrtku Carbios iz Francuske koja uz pomoć enzima depolimerizacijom rastavlja plastiku na osnovne monomere koji se mogu ponovno koristiti za stvaranje jednako kvalitetne plastike dok kod obične mehaničke ili kemijske reciklaže plastika s vremenom izgubi svoja svojstva i više se ne može reciklirati. Ovdje se može reciklirati bezbroj puta, uvijek jednako kvalitetno ili jednostavno rastaviti na monomere i sigurno uništiti. Imati takvu tvrtku koja je sada dobila ogromna sredstva u Francuskoj od vlade, EU i privatnih investitora u našem dvorištu je velika čast, odgovornost i naša želja. https://www.carbios.com/en/. Ali ne samo te već i slične tehnologije. Poticat ćemo obrazovanje i poduzetništvo u smjeru razvoja ekoloških tehnologija kako bi Rijeka postala grad predvodnik ekoloških industrija i nauke.
  8. Organiziranje gradskih buvljaka pod pokroviteljstvom i organizacijom grada u prostorima grada gdje će građani moći ostavljati predmete koji se i dalje mogu koristiti, a više im ne trebaju da ih drugi preuzmu pod filozofijom – reuse.
  9. Stvaranje gradskih vrtova. Želja nam je da građani imaju svoje zajedničke vrtove gdje će moći puno lakše i uz puno bolju potporu infrastrukture uzgajati svoje voće i povrće, ali jednako tako želimo napraviti gradske vrtove s voćem i povrćem u kojem će moći uživati svi građani, a dio bi odlazi i u pučke kuhinje te potrebitima.

Biste li podržali kreiranje zakona o ekocidu u svrhu potpune zaštite prirodnih resursa i zdravlja stanovništva?

Apsolutno, ako to može pomoći da se podigne svijest ljudi i
da se okrenemo samoodrživom načinu života. Npr. Jedan od prioriteta Liste za Rijeku i mog programa je pojačana institucionalna i praktična zaštita rijeke Rječine kao krškog geomorfološkog, ali i biološkog fenomena sa zaštićenim i endemskim vrstama koje su državne i lokalne institucije dosada ignorirale.

Kako biste osigurali savjetodavno tijelo stručnjaka za okolišna pitanja i zaštitu bioraznolikosti u Gradu Rijeci?

S obzirom na to da je ekologija jedan od prioriteta naše politike, a Grad Rijeka dosad nije imao formirano tijelo koje će se upravo time baviti naša strategija je formirati tijelo koje će raspravljati o svim cijevima iz prvog pitanja. To tijelo mora biti sastavljeno od gradskih ljudi, predstavnika udruga i neformalnih organizacija te poduzetnika i gospodarskih subjekata iz ekoloških industrija. Međutim, zalagat ćemo se za javne tribine i debatu između suprostavljenih industrija kako bi argumentima došli do zaključaka za najbolja rješenja na demokratski i transparentan način. To nam je jako bitno. Također, za takvo tijelo je bitno da sadrži sve relevantne profesije od ekoloških stručnjaka, stručnjaka iz relevantnih industrija po pitanju predmetnih problema (npr kemičari, fizičari, biolozi, geografi itd,), ekonomista, pravnika itd. Želimo da rješenja koja proizađu od strane takvog tijela budu utemeljena sa svojom svrhom i ciljem u struci za potrebe rješavanja ekološkog problema, ali i s pravnim i ekonomskim istraživanjem za stupanj isplativosti itd, adminstrativna rješenja itd. Nama je dosta polovičnih rješenja i
ideja koja kasnije zapnu zbog procedure ili loših financijskih planova itd. (Primjer infrastrukturnih projekata u EPK)

Kako biste poticali razvoj lokalnog zelenog gospodarstva i otvaranje zelenih radnih mjesta?

Upravo kako smo gore napisali uz uvođenje novih zelenih tehnologija. Ali, važno je povezati gradsku zelenu strategiju sa sveučilištem kako bi se mlade snage razvijale i educirale u tom smjeru. Ekologija je najveći izazov planete u 21 stoljeću i želimo da baš naši studenti budu isprofilirani kao stručnjaci u tom polju. Nadalje, za održavanje zelenih površina, gradskih vrtova, organizacija gradskih buvljaka i radovi vezani za održavanje infrastrukture želimo angažirati beskućnike koji su se dokazali kao zdravi i sposobni te želji rada. Ja i Lista za Rijeku se brinemo za socijalni aspekt grada Rijeke i on nam je apsolutno bitan. Želimo od Rijeke stvoriti grad bez beskućnika koji će sve društvene skupine koje posrnu i ostanu bez doma može uposliti i pružiti im svrhu i posao. Uz pametnu politiku zapošljavanja beskućnika istima se s vremenom može brzo dati prilika da se opet dignu i postanu samoodrživi u svom životu, ali sada i svjesni nužnosti ekološkog načina života kroz sustav edukacije koji će grad provoditi za njih i građane da bi svoje poslove mogli obavljati uz znanje i sigurnost.

Kako ćete iskoristiti sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju, kojim se pomaže regijama EU na putu prema zelenom oporavku, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, preobrazbe gospodarstva i izgradnje otpornije budućnosti za zajednice?

Tako da će jedna od zadaća gore spomenutog savjetodavnog tima biti i traženje natječaja koji mogu financirati nove ekološki usmjerene energetske politike. Npr. izgradnja pogona novih zelenih tehnologija poput gore spomenute tvornice za depolimerizaciju. Ili postavljanje solarnih panela na gradske zgrade. Ili financiranje sakupljanja i iskorištavanja plinova nastalih od otpada u energetske svrhe itd. Jednako tako, nove poduzetničke poduhvate ćemo subvencionirati putem gradskih natječaja kao što smo to učinili sa startup inkubatorom gdje na našu inicijativu prva tri poduzetnika osvajaju 175 000 kuna poticaja za pokretanje svoje ideje. Toga prije naše inicijative nije bilo. Također, novim poduzetnicima u tom smjeru se može olakšati na način da se oslobode komunalne naknade, oforme im se prostori itd. I drugi natječaji za važne strukturne projekte posredno pomažu ozelenjivanju gradova i njihovoj ekologiji. Npr. napokon izgradnjom tunela ispod centra i centralnom zaobilaznicom centar Rijeke se može skoro u potpunosti osloboditi prometa i prepustiti se prvenstveno pješacima, biciklistima i eventualno javnom prijevozu. To je sve predviđeno već prije GUP-om, ali dosada nije bilo volje da se toga vlast uhvati.

Na koji način ćete poticati proizvodnju i korištenje održivih proizvoda dugog trajanja, upotrebu više recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina, te ukidanje proizvoda za jednokratnu uporabu?

Zasada nam je jedan od najvećih uzora po tom pitanju u Hrvatskoj otok Zlarin. Premda je Zlarin otok i puno je lakše takve odluke provoditi na cjelovitom i teže dostupnom mjestu Rijeka također može učiniti neke pomake u vezi toga. Npr. uvođenjem tako jednostavnih pomaka – postavljanjem razgradivih vrećica za pse u parkove za pse, zabranom jednokratnih vrećica na tržnici, pojačanom edukacijom u osnovnim školama kroz izborne predmete koje Grad Rijeka smije uvoditi (Edukacija je ključ budućnosti i kad to kažemo vjerujte nam da ne pričamo floskule. Ne znam znate li da neki naši članovi svakodnevno skupljaju otpad po cesti i u prirodi i odlažu ga u odgovarajuće kante za reciklažu te upozoravaju one koji rade prekršaje. Imali smo ogroman broj akcija čišćenja. Zato nas ova tema posebno boli i zanima, isto tako zato znamo da je edukacija ključ da se takve stvari preveniraju). Nažalost, važno je znati ograničenja gradske vlasti. Mi ne možemo zabraniti supermerkatima i poduzetnicima da koriste plastiku, ali možemo ih poticati da ju više ne koriste. I na Zlarinu se može u dućanima naći plastika, bili smo prošlo ljeto i vidjeli na svoje oči. Grad Rijeka može potaknuti proizvođače alternativnih proizvoda koji su ekološki, poticati takvu vrstu poduzetništva i momentalno sklopiti, subvencionirati ju i pomoći ju plasirati u tržišne krugove kako bi se i drugi proizvođači, distributeri i konzumenti uključili u lanac. Naši centri, gradski buvljaci, koje smo spomenuli da želimo otvoriti rade upravo to – produžuju proizvodima vijek trajanja. Ono što je nekome smeće, drugome je vrijedan predmet koji i dalje može služiti svoju svrhu.

Na kraju – imamo iskrenu želju i namjeru da sve što je u gradskoj moći, grad svojim primjerom pokaže da može biti samoodrživ – od uštede na papiru za printanje i digitalizacijom do poticanja i subvencioniranja novih tehnologija. Zamislite da je grad kao suvlasnik Ekoplusa uložio u spomenute pogone za obradu i zbrinjavanje plastike. S obzirom da u regiji to ne radi skoro nitko, dosad smo mogli već odavno ostvarivati profit, raditi dobre promjene, a istovremeno imati manje račune, imati višak novca za neka druga gradska pitanja poput nagrađivanja darovite djece, socijalu itd. Mi nismo strogi kapitalisti da smatramo da grad i javna vlast ne smije imati ništa u svom vlasništvu. Dapače, nužno je da određeni servisi važni za dobrobit građana ostanu javni kako u državi tako i u gradu, ali jednako tako moramo na čela takvih servisa stavljati sposobne i dokazane ljude te biti realni i iz ove tržišne utakmice izvući ono najbolje kad već u njoj sudjelujemo.

Hoće li se Rijeka za vrijeme Vašeg mandata uključiti u Europsku mrežu Zero Waste gradova?

Naravno, Ljubljana je 2016 godine postala zelena prijestolnica Europe. S tim gradom smo nekada dijelili državu, a po pitanju gospodarenja otpadom vidite gdje su oni, a gdje mi. Ne samo da se želimo uključiti u Zero waste mrežu već želimo od Rijeke napraviti zelenu prijestolnicu. To je za sadašnje uvjete ambiciozno, za nas nije. Čega se uhvatimo, to ćemo i napraviti. Kroz svoj mandat ćemo osigurati uvjete za to, a kroz sljedeći mandat to i postići, ali ne kozmetičkim zahvatima već konkretnim. S obzirom na detaljnost mojih odgovora nadamo se da ste shvatili da nam je to prioritet i da ne govorimo ovo zato što će Vam se svidjeti već zato što to tako mislimo. Osim toga – tko će se o Rijeci brinuti bolje od nas Riječanki i Riječana?

Kako ćete stvoriti infrastrukturne uvjete za sigurno kretanje po javnim gradskim prostorima za pješake i bicikliste, te smanjiti prometnu gužvu i zagađenje od automobila u centru grada, odnosno planirate li kreirati što veću pješačku zonu u samom centru?

S obzirom da sam već uvelike odgovorila na ovo pitanje odgovaranjem na prethodna s primjerom oslobođenja ulice Riva i Adamić gradnjom tunela i obilaznice oko centra možete zaključiti da nam je zeleni centar s čistim zrakom misao vodilja kod planiranja prometnih projekata. Delta treba postati zelena oaza i nastojat ćemo da ona postane mjesto druženja, uživanja u prirodi za ljude, životinje i kukce (pogotovo pčele) te mjesto čistog poslovanja. Ono što je jako važno za znati je da nema oslobođenja centra od prometa, ako se ne osiguraju parkinzi za
one koji dolaze sa svojim autom u grad na posao. Rješenje su tzv. Park&Ride sustavi koji nisu plod naše mašte već su i oni navedeni u GUP-u koji se jednostavno ne – pro – vode. To je problem. Dakle, naš cilj je napraviti etažna parkirališta u periferiji centra grada gdje će građani dolaziti i ostavljati svoja vozila uz kupnju mjesečne karte za povoljnu cijenu. Vozilo sigurno i zaštićeno pod krovom čeka vlasnika da se vrati s posla. Međutim, da bi to funkcioniralo treba stvoriti odličan, brz, točan i učinkovit gradski prometni prijevoz. To će se postići tako da napravim mrežu električnih shuttlebuseva koji u frekventno vrijeme kada ljudi odlaze na posao svakih 10 minuta voze od parkinga do centra. Cijena karte za shuttle bus je već uključena u mjesečnu cijenu parkinga na perifernim parkiralištima.

Što time dobijemo? Čist centar od automobila prilagođen pješacima, brzu, učinkovitu i točnu uslugu prijevoza, čist i puno više ekološki prijevoz, organiziran i olakšan promet i sigurnost za automobile. U centar će autom moći samo stanari koji žive u centru, a njih je sve manje. Također, kako sam prethodno navela kada sam govorila o zelenim plućima odnosno žilama grada naš cilj je napraviti prometnice isključivo za bicikliste i pješake. To je moguće cijelom dužinom uz more gdje je Rijeka u centru zapravo nasipavana kroz povijest, uz tok Rječine, Školjić i centar Sušaka te na još par mjesta. Bez rušenja konzervatorski zaštićenih zgrada i kulturnih dobara potpuno je nemoguće provesti biciklističku mrežu kroz cijelu Rijeku i o tome ne treba sanjati, jer Rijeka jednostavno nema takvu konfiguraciju. Rušenje zgrada da bi se napravila dodatna traka za bicikle je kriminal i kada su neke zgrade po 100, 200 i više godina ostale stajati, rađe bi da stoje još malo dok automobili i ovako i onako ne budu prometovali cestama već zrakom. Međutim, uvođenje efikasnog javnog prijevoza, poticanje električnih i ekoloških oblika prijevoza je nešto što je vrlo realno i o čemu sam prije govorila. Svakako želimo postaviti puno više supercharge pumpi za električna vozila, možda i sami pokrenuti subvencioniranje kupnji takvih vozila, ali prije svega električnih romobila, bicikala i skutera. Važno je za znati da je nama ekologija u fokusu i da – ono što ne znamo, naučit ćemo, a ono što još nismo – potrudit ćemo se postići (Ako je korisno i dobro).

Hoćete li davati poticaj građanima za električne automobile i bicikle?

S obzirom da sam Vas prije preduhitrila – jednoglasno DA. Ako se za to stvore uvjeti, odnosno da budem konkretna – ako budemo mogli osigurati ta sredstva u proračunu i iz drugih izvora, EU fondova itd. Onda svakako. To nam je, kao što sam već rekla, jedan od prioriteta odnosno ovo se konkretno naslanja na naše prioritete.

Kako biste uključili lokalnu zajednicu, inicijative građana i udruge u aktivno kreiranje javnih politika?

U savjetodavno tijelo o kojem smo već govorili, u direktnu komunikaciju i informiranje mladih kroz škole te u olakšavanju i suradnjom s inicijativama građana u procese edukacije građanstva. Npr. Kako imamo natječaje za kulturu tako ćemo imati i natječaje za ekološke poduhvate. Na njih se mogu prijaviti brojne udruge i ostale pravne i fizičke osobe koje imaju dobre projekte za poboljšanje života zajednice i edukaciju iste. Edukacijom se jedino mogu spriječiti loše radnje u budućnosti. Organizacijom gradskih akcija čišćenja, uključivanjem socijalno ugroženih skupina, ali možda i zakonskih prijestupnika kojima je određen rad za javno dobro u gradske ekološke akcije u održavanje zelenih površina, gradskih vrtova i gradskih buvljaka itd., te kroz svakodnevnu komunikaciju s građanima i slušanje njihovih ideja, inicijativa itd. Jedna od naših ideja je stvaranje dana otvorenih vrata gradskih vrtova odnosno „festivali održivosti“ kada bi se nudili domaći proizvodi od voća i povrća koji su došli upravo iz gradski vrtova. Manje birokracije i administracije – više djelotvornosti. To isto tako znači da nećemo „uhljebiti“ 50 ili 100 novih zaposlenika već ćemo optimizirati broj zaposlenih, ako ih uopće i bude, po stvarnim potrebama za funkcioniranje gradskog tijela za zeleni razvoj.

Kako mislite osigurati pravednu i poštenu zelenu tranziciju i prevenirati njene moguće negativne socioekonomske posljedice za najugroženije članove društva?

Upravo tako da educiramo sve slojeve društva o nužnosti zajedničkog funkcioniranja. Ekologija i održivi način života ne poznaje klasne i ekonomske razlike te se edukacija odnosi na svih jednako. To ćemo sigurno naglašavati kroz naše edukacijske strategije. Jednako tako, pružanjem prilike beskućnicima da ponovno uzdignu svoj duhovo – sociološkoekonomski status pruža nama mogućnost da od grada Rijeke stvorimo zajednicu koja je korak bliže kao osiguranju ustavno zajamčenog blagostanja. Također, sve što se radi u praksi po pitanju novih eko tehnologija se primjenjuje na sve jednako bez diskriminacije.

Također, napomenut ću nešto što dosada nije bilo pitanje, a meni i ostatku tima iz Liste za Rijeku je jako bitno, a to su oformljivanja gradskih azila za životinje i to pritom ne samo za pse i mačke već i za ptice na koje često nitko ne misli, a izrazito su inteligentna bića. Gradski azili s humanim uvjetima za životinje bi okupljali beskućnike i volontere koji bi raditi sa životinjama, šetali ih, pazili, čistili, hranili i družili se s njima, a to dokazano djeluje blagotvorno na ljude, ali i životinje. Ako se životinja više ne osjeća kao u azilu u kavezu zatvorena i ako je sita te ima kvalitetno društvo onda smo napravili veliki korak. A slično kao i kod otvorenih vrata gradskih vrtova tako ćemo imati otvorena vrata azila te edukaciju djece koja će posjećivati azile svake godine, učiti o životinjama, njihovoj biologiji, brizi o njima te poticati udomljavanje kroz programe udomljavanja. Grad takve stvari može i mora raditi.

Kako mislite promovirati i osnaživati rodnu ravnopravnost u gradu i javnim institucijama za koje je nadležan Grad?

Lista za Rijeku je nemali broj puta imala puno više žena zastupljenih u svojim nominacijskim redovima nego muškaraca. Pa i ja sam žena. O rodnoj ravnopravnosti uopće ne mislim previše govoriti i naglašavati, ona se za mene u 21. stoljeću podrazumijeva i potpuni je imperativ. To ne znači da ćemo umjetno gurati neke pojedince u određena tijela samo da popune rodne uvjete već ćemo kao i dosad, kroz edukaciju, transparentno informiranje i motiviranje pobuditi želju svim rodovima da se žele uključiti. Kod nas pobjeđuju sposobniji, educiraniji i benevolentniji, a ne oni koji imaju titule, poznanstva ili u ovom
slučaju povoljan rod.

Kakve posljedice mislite da će sve izvjesnija nestašica vode imati na naše sustave opskrbe vodom i odvodnje, na naše gospodarenje vodom, na vatrogastvo, na okoliš, na poljoprivredu, na prostorno planiranje?

„Idenficienter“ ispod našeg grba što na latinskom znači „nepresušno“ znači da Rijeka ima jednu prekrasnu okolnost, a to je da doslovno leži na vodi. Čistoj, bistroj i zdravoj vodi. S obzirom da je poetički tvrditi da je ta voda nepresušna premda nas ona svojom izdašnošću i danas iznenađuje moramo biti svjesni da svojim postupcima potencijalno ugrožavamo njenu čistoću i zdravlje. Primjer Marišćine i prijepori oko njenog utjecaja na podzemne vode su naš najbliži primjer toga. Ja ću se u svojem mandatu zajedno s ostatkom tima iz Liste za Rijeku zalagati da se strogo ispita svaki, ali baš svaki, element Marišćine i ostalih mjesta za sakupljanje, sortiranje i odlaganje otpada, a nadamo se da ćemo jednako tako, a time se vraćamo na prethodni dio, restrukturirati Marišćinu, ako će ona i dalje biti centar za gospodarenjem otpadom i poboljšati njenu učinkovitost i djelovanje na okoliš. To apsolutno znači saniranje crne jame Sovjak, također. Riječka voda iz špine je proglašena jednom od najčišćih voda u Europi i želimo da tako i ostane. Jednako tako, to nas dovodi do po pitanju bioraznolikosti prebogate rijeke Rječine koja tvori i ime našega grada. Rječina je uz svoj prirodni značaj jednako tako važna i simbolički za grad Rijeku kao i svi ostali izvori na kojima Rijeka leži, a ima ih par desetaka. Nadalje, 1991 godine Rijeka je imala 193 000 stanovnika i bez problema je najboljom vodom snabdijevala sve svoje stanovnike, a danas nas ima manje. Stručnjaci procjenjuju da Rijeka i okolica leže na izvorima vode i da nema bojazni za njeno nestajanje u skoroj budućnosti. Slijedom navedenoga, po meni nema previše brige da će Rijeka ostati bez vode, ali je pitanje kakvu će vodu imati. Bitno je da se zadrži njena kvaliteta, osobito da se izvori zaštite za dobrobit svog života u ovoj regiji i da se ne daju u komercijalnu eksploataciju, pogotovo ne bez strogih sustava kontrole i nadzora.

Koje mjere za zaštitu zraka od zagađenja biste predložili za naš grad? Hoćete li provesti planove za smanjivanje emisije CO2 za 40% do 2030.?

Ako ikako budemo mogli dostići tu razinu, naravno. Za to je potrebna i stručna procjena i ispitivanje, a inače bi se to nalazilo opsežno obrađeno u GUP-u, međutim treba ga osuvremeniti novim normama. Znate li još neki način na koji to grad sam za sebe može sprovesti, a da ne spada u ono što sam već spomenula, slobodno mi kažite. Dobar dio plinova i čistoće zraka ovisi upravo o količini prometa i njegovoj gustoći u gradu. Drugi dio ovisi i o položaju grada. Kad bi se poboljšao javni prijevoz i postao više ekološki, te uz ograničenje prometa u centru grada došlo bi do značajnog pročišćenja zraka. „No CO2“ zone znači da je promet za vozila na fosilni pogon zabranjen u tim područjima. Također, Rijeka ima jednu okolnost, a to je njen položaj koji je ne samo kao položaj na karti već i geografskim karakteristikama izmjene vjetra i vode izrazito povoljan. Zbog konstantnih vjetrova kvaliteta zraka u Rijeci poprilično nadmašuje druga mjesta u Hrvatskoj i regiji, ali treba biti svjestan da to ne smijemo izgubiti i da možemo bolje. Nesretni gubitak industrije je ipak značio pročišćenje životne sredine i ono za što ću se zalagati je da nove industrije budu – ekološke i CO2 neutralne ili dobrohotne.

Kako ćete provoditi politiku “nula kilometara”, jednu od ključnih odredbi poljoprivredne politike EU, kojom se potiče i omogućava ponuda lokalnih namirnica u javnim gradskim ustanovama, ugostiteljstvu i građanstvu, te poticati uvjete za prehrambenu samoodrživost u gradu?

Ovo je jako zanimljivo pitanje koje ukazuje na jako zanimljivu poljoprivrednu politiku. Uz postojeće supermarkete, tržnice koje snabdijevaju građanstvo proizvodima iz Hrvatske, ali nažalost većinom iz drugih zemalja, uz činjenicu da Rijeka ima malo zelenih površina na svojih 44 km2 bez mogućnosti širenja dok se ne razriješi situacija s riječkim prstenom i jedinicama lokalne samouprave, a ne mogu se baš sve zelene površine pretvoriti u gradske vrtove, bilo bi neodgovorno uvjeravati da ćemo uspjeti pokriti sve potrebe građana za lokalnim namirnicama. Međutim sreća prati hrabre, a uporni vizionari (naglasak na uporni) su oni koji dugoročno mijenjaju svijet – ono što možemo napraviti je:

  1. Potaknuti komunikaciju s okolnim jedinicama lokalne samouprave koje nemaju gusto naseljeno urbano tkivo kao Rijeka već puno više potencijalnih poljoprivrednih površina u svrhu stvaranja zajedničke platforme koja će pružiti svim građanima jednake uvjete za uzgoj svog voća i povrća. Od toga mogu profitirati svi Riječani i Riječanke, ali i građani okolnih jedinica lokalne samouprave koji gravitiraju prema Rijeci.
  2. Pokrenuti javno – privatno partnerstvo s lokalnim proizvođačima hrane te ih poticati na održivi i ekološki uzgoj što bi rezultiralo politikom „nula kilometara“ odnosno pojavom lokalnih namirnica na tržnicama i u trgovinama. Ako se ciljevi i strategija dobro postave to za Grad Rijeku može rezultirati cikličkom ekonomijom – ona s jedne strane ulaže u subvencije i brine se za infrastrukturu, ali joj se s druge strane vraća putem prihoda od prodaje i distribucije u proračun.
  3. Dati pravo prvenstva takvim namirnicama i proizvođačima u gradskim servisima, tržnicama te promoviranjem istih putem oznaka lokalne izvornosti. To također podrazumijeva dovršavanje onoga što je Vlada RH započela pa s time stala – navođenje izvora sve hrane da se točno zna podrijetlo i način uzgoja.

danko

Leave a Reply

Close