“A health system is the sum total of all the organizations, institutions and resources whose primary purpose is to improve health.” (WHO)
Zadatak je svih, a osobito političkih organizacija, djelovati u svom području i na organizaciju zdravstvenog sustava i na njegove institucije i na izvore financiranja – kako bi zdravstveni sustav djelovao najbolje na terenu, među građanima. Političke stranke imaju posebnu odgovornost promicati najbolju organizaciju i financiranje sustava, ali i djelovati na zdravstvene institucije kako bi one najbolje odgovorile zahtjevima stanovništva i uklopile se u organizirani zdravstveni sustav. I tzv. regionalne i lokalne političke strukture imaju veliku odgovornost za stanovnike koje zastupaju – moraju djelovati na terenu, na samom izvoru pružanja zdravstenih usluga, ali se truditi i da djeluju globalno, predlažući i zalažući se za najbolji nacionalni zdravstveni sustav. Zato je za lokalnu vlast izuzetno važno da bude objektivna, neopterećena predrasudama i interesima, ali i kreativna, pružajući mogućnost za nove vjetrove u sustavu. Upravo to je najteže – nakon dijagnosticiranja problema pružiti rješenje za njih, u stvarnom vremenu i prostoru, sa stvarnim ljudima i u stvarnom gradu.
Imajući to u vidu, naša je stranka odabrala slijedeće sastavnice zdravstvenog sustava kao neophodno potrebne stanovništvu grada i regije, a na koje stranka treba i hoće usmjeriti pozornost:
1. Potrebe korisnika zdravstvene zaštite u gradu i regiji – pružiti im ono što oni stvarno trebaju, ovdje i sada, bez floskula, velikih riječi i stvaranja iluzija u javnim medijima i istupima, nego putem svakodnevnih malih uspjeha, koji će dovesti do stvarnih pomaka u zdravstvenoj zaštiti građana
2. Potrebe pružatelja zdravstvenih usluga, koji su najčešće zaboravljeni i izostavljeni, pa čak i okrivljeni za probleme koji neosporno postoje – a nema učinkovitog sustava bez zadovoljnog zdravstvenog osoblja
3. Zdravstvene ustanove – od onih koje su u vlasništvu i /ili domeni lokalne vlasti (ambulante primarne zaštite, dom zdravlja) do onih koji su nominalno u vlasništvu države (KBC) ali djeluju lokalno i čine važnu sastavnicu života u gradu, i za čiju učinkovitost i dobrobit se također treba boriti
4. Nacionalne i globalne strukture: Ministarstvo zdravstva, HZZO, privatni zdravstveni fondovi – samo se kreativnom borbom i na toj razini može sustav učiniti učinkovitijim i pravednijim, ali i prilagođenijim lokalnim potrebama u gradovima i regijama
5. Zdravstvena industrija – izuzetno važna u zdravstvenom sustavu, i u organizacijskom i financijskom smislu; raspon aktivnosti može biti od stvaranja uvjeta za najbolje moguće cijene za lokalne zdravstvene ustanove do stvaranja uvjeta za razvoj farmaceutske industrije u gradu i regiji, s otvaranjem novih pogona i predtstavništava, uz otvaranje novih radnih mjesta.
Konkretne aktivnosti koje će naša stranka poduzeti i podržati u svom radu su slijedeće (prema područjima):
I. Potrebe korisnika zdravstvene zaštite
a) financiranje zdravstvene zaštite
U Hrvatskoj (uz manje dodatke drugih modela) na snazi je još uvijek tzv. Bismarckov model financiranja zdravstvene zaštite, koji ima slijedeće značajke:
– obvezno socijalno osiguranje za sve, na načelima solidarnosti i uzajamnosti
– osiguranici obvezno uplaćuju doprinos zdravstvenog osiguranja iz bruto plaća, a fond zdravstvenog osiguranja (HZZO) prikuplja sredstva i plaća usluge zdravstvenim ustanovama
– država plaća fondu zdravstvenog osiguranja zdravstvene usluge za zaštićene skupine stanovništva
Uz Bismarckov model, koji prevladava u zemljama središnje i sjeverne Europe, u mediteranskim europskim zemljama (Italija, Španjolska, Portugal) prevladava drugi, tzv. Beveridgeov model, sa slijedećim značajkama:
– zdravstvo se financira iz poreza (a ne doprinosima iz bruto plaća)
– novac ne ide u državnu riznicu već se distribuira izravno u zdravstveni sustav
– umjesto mjesečnih paušalnih doznaka zdravstvenim institucijama od strane HZZO, predlaže se sustav izrazite lokalne samouprave u svezi financiranja svih zdravstvenih institucija
– jedinstvena nacionalna politika osigurava se putem nacionalno prihvaćenih algoritama i komisija koje kontroliraju provođenje pravila.
Posebne značajke hrvatskog sustava, koje vidimo u posljednje vrijeme, su:
– financiranje klizi od Bismarckovog modela socijalne sigurnosti preko elemenata Beveridgeovog modela do tržišnog modela – manja socijalna komponenta
– centralizirano upravljanje financijama preko državne riznice što rezultira u sve manjem udjelu troškova HZZO koji se pokriva iz državne riznice (u 10 godina pad s 80% na oko 70% pokrivenosti)
– unatoč visokom udjelu izdvajanja za zdravstvo od 8% BDP, novac se neracionalno troši jer nema specijalizirane i nezavisne javne kontrole troškova već financiranje funkcionira na bazi paušalnih mjesečnih doznaka bolnicama od strane HZZO i retrogradnim opravdanjem troškova bolnica izvještajima po formuli propisanih dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) i tzv. Plave knjige, koje su neadekvatne stvarnoj situaciji; neravnotežu sustava pojačava i retrogradno odbijanje pojedinih fakturiranih troškova od strane HZZO, čime se povećavaju dugovi bolnica
– sustav kašnjenja u plaćanju povećava cijene lijekova i dijagnostičkih postupaka jer veledrogerije uračunavaju te troškove u svoje cijene.
Upravo zbog ovih negativnih kretanja hrvatskog zdravstva, sve se više predlaže Beveridgeov model, primjereniji zemljama niže osobne i socijalne discipline a koja imaju slab odnos broja osoba koje uplaćuju doprinos i broja korisnika (u Hrvatskoj trenutno 1:3). Kao izuzetno važnu značajku ovog modela posebno se navodi gotovo potpuna decentralizacija sredstava i znatno veća lokalna ulaganja.
Naša stranka stoga se na razini Hrvatske zalaže za što veći udio Bainbridgeovog sustava financiranja zdravstva, s izrazitim prijenosom financiranja sustava na lokalne jedinice samouprave.
Na lokalnoj razini grada i regije, zalažemo se za:
1. objedinjavanje financiranja primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite pod kapom lokalne vlasti
2. kako sustav kašnjenja u plaćanju prema dobavljačima lijekova i potrošnog materijala povećava cijene liječenja i dijagnostičkih postupaka (budući veledrogerije uračunavaju te troškove u svoje cijene), zalažemo se za trenutni, a po mogućnosti i jednokratni prekid tog začaranog kruga financiranjem na lokalnoj razini, što bi u konačnici omogućilo niže lokalne cijene zdravstvenih usluga
3. širu mogućnost privatne inicijative u ispunjavanju posebnih zdravstvenih usluga, što bi bilo ograničeno na usluge koje se ne mogu ispunjavati u okviru javne zdravstvene zaštite (kapaciteti koji uopće ne postoje u državnim zdravstvenim ustanovama) ili na usluge koje su iznad propisanih standarda (koje se ne mogu platiti iz postojećih resursa).
b) organizacija zdravstvene zaštite
U Hrvatskoj država je vlasnik bolnica kategorije kliničkih bolničkih centara, dok su ostale zdravstvene institucije u vlasništvu lokalnih vlasti. No, kako je u toku centralizacija zdravstvenih usluga i financija u sve veće zdravstvene ustanove, upravo ovo vlasništvo kliničkih centara donosi najveće prijepore i dugove u hrvatskom zdravstvu. Osim toga, značajke organizacije našeg zdravstvenog sustava su slijedeće:
– prevelika koncentracija na sekundarnu i tercijarnu zaštitu a zanemarivanje primarne zaštite – logična posljedica centralizacije sredstava i vlasništva (politizacija, kadroviranje, fokusiranje na efekt na javnost a ne nužne promjene i dr.)
– sadašnji sustav praktično onemogućava posjete obiteljskih liječnika bolesniku i preventivni rad ambulanti primarne zaštite (koncentriranje na ambulantne aktivnosti koje donose novac, opterećenje administativnim dužnostima)
– „uravnilovka“ u pogledu lokalnih osobitosti – svako iskakanje iz sustava jednostavno je onemogućeno pravnim i financijskim zavrzlamama
– slabo organiziran pristup paramedicinskim problemima kao što su slabo pokretni stariji bolesnici na kućnom liječenju, prevencija degenerativnih bolesti, palijativna skrb i dr.
– neracionalna praksa kojom ambulante primarne prakse preživljavaju samo uz veći broj svojih korisnika, radi dobijanja glavarina od strane HZZO (pritisak na preveliko izdavanje nepotrebnih lijekova, propisivanje dijagnostičkih postupaka i druge „usluge“ bolesniku)
– zbog financijske neravnoteže, ravnatelji ustanova i rukovoditelji pojedinih jedinica financijski se stimuliraju samo po principu „batine“ – ukoliko žele ostati na dužnosti primarno je smanjiti potrošnju, čak i po cijenu smanjenja razine pružene zdravstvene pomoći – najčešće „puzajuće“, potiho, unatoč javno proklamiranim načelima pune zdravstvene zaštite. Drugi je način uvođenje pretraga ili postupaka koji u biti nisu racionalni, ali prema važećim propisima donose novac instituciji.
Naša stranka stoga se na razini Hrvatske, regije i grada zalaže za:
1. već spomenutu decentralizaciju zdravstvenih sredstava i vlasništva nad zdravstvenim ustanovama – prijenos na lokalnu samoupravu
2. preraspodjela zdravstvenih sredstava i resursa u korist primarne zaštite i prevencije bolesti – prekid začaranog kruga „gašenja vatre“, gdje se velika većina sredstava troši na probleme koji nisu smjeli ni nastati
3. vraćanje tradicionalne obiteljske medicine sa čvršćim vezama obiteljskog liječnika i bolesnika – rasterećenje ambulanti primarne zaštite administrativnih zadataka i prebacivanje u nadležnost obiteljskog liječnika kućne, pogotovo preventivne posjete
4. zakonsko i financijsko omogućavanje lokalnih osobitosti i lokalnih potreba ali i podizanja kvalitete iznad nacionalnih standarda gdje god je to moguće
5. koncentracija na zdravstvene potrebe starijih koji su najčešći korisnici zdravstvenih usluga – organiziran pristup problemima uz koncenzus o pravima i omogućavanje šire mogućnosti privatnog investiranja u rješavanje ovih potreba (administrativna olakšanja, povoljni ugovori s HZZO, pomoć lokalne vlasti)
6. prekid s neracionalnom praksom financiranja privatnih obiteljskih liječnika gotovo isključivo putem glavarina od strane HZZO – uvođenje financiranja po uspješnosti ambulanti (smanjenje učestalosti bolesti putem preventivnih postupaka, smanjenje dužih bolovanja zbog paramedicinskih razloga i dr.)
7. prekid s ocjenjivanjem uspješnosti rukovoditelja zdravstvenih jedinica gotovo isključivo po načelima financijske discipline, te uvođenje kriterija uspješnosti zdravstvenih jedinica u suzbijanju bolesti
c) zdravstvena politika
U Hrvatskoj postoji visoka politiziranost zdravstvenog sustava, koja utječe na sve razine zdravstvenih institucija i aktivnosti. Politiziranost dovodi do prelijevanja financija namijenjenih zdravstvu u druge resore, stvaranja institucijskih podanika i poslušnika te neracionalnog ulaganja samo u velike projekte koji su medijski eksponirani ali zapravo malo pridonose zdravlju većine. Posebne značajke takvog sustava su:
– samo tzv. velike stranke imaju utjecaj na formiranje zdravstvene politike, a one su udaljene od lokalnih problema i potreba
– stranke koje su utjecajne na razini lokalne samouprave trebaju djelovati lokalno ali i globalno na formiranje ukupne nacionalne zdravstvene politike jer samo tako se mogu artikulirati sve potrebe korisnika.
Naša stranka stoga se na razini Hrvatske, regije i grada zalaže za:
1. potpunu depolitizaciju zdravstvenih ustanova, sa nestranačkim odabirom rukovoditelja i upravnih tijela – ovisno o stručnosti i iskustvu u organizaciji zdravstvenih ustanova
2. već spomenutu decentralizaciju vlasništva, koja omogućuje brže i bolje odgovaranje stvarnim lokalnim potrebama i glede zdravstvene politike u gradu i regiji
II. Potrebe davatelja zdravstvene zaštite
Zadovoljstvo i mogućnost napredovanja davatelja zdravstvenih usluga izuzetno je bitan čimbenik u pružanju kvalitetne zdravstvene zaštite. Jednako tako je važan čimbenik stvaranje optimalnih uvjeta u kojim davatelji usluga te usluge pružaju. Velika većina zdravstvenih radnika je izrazito altruistična i spremna i izvan propisanih i obveznih okvira pridonijeti boljem pružanju zdravstvenih usluga onima koji ih trebaju. Potrebno je stoga puno veću pozornost no do sad obratiti na ovaj segment ljudskog faktora u sustavu zdravstvene zaštite. Većina političkih i financijsko-ekonomskih organizacija zanemarivale su do sad važnost ovog pitanja.
Naša stranka stoga na razini Hrvatske, regije i grada smatra neophodnim zalagati se za zaokret u slijedećim poljima:
1. stimulacija osobnog profesionalnog napredovanja – financijsko i organizacijsko omogućavanje napredovanja kao obveze, i u pogledu formalne medicinske edukacije i u smislu razvoja praktičnih profesionalnih vještina potrebnih stanovništvu regije
2. decentralizacija mjesta edukacije – trenutno su gotovo svi vrhunski oblici napredovanja koncentrirani „blizu centralne vlasti“ i uz „financijske centre“
3. decentralizacija oblika centara izvrsnosti i posebne kvalitete – trenutno se praktično svi referentni centri također nalaze blizu centralne vlasti, dok čak i centri koji su tradicionalno razvijeni izvan Zagreba teško opstaju
4. omogućavanje i poticanje šire privatizacije zdravstvenih usluga u regiji, kako bi se stimuliralo profesionalno napredovanje medicinskih radnika i omogućilo povećanje zdravstvenog standarda u našem području
5. izravna suradnja lokalnih zdravstvenih ustanova sa centrima u inozemstvu, čime bi se osiguralo ostajanje kadrova u gradu i posebna edukacija za potrebe naših korisnika
6. okupljanje svih kadrova porijeklom iz ovih krajeva u cilju posebnog razvoja lokalnog zdravstvenog sustava
III. Potrebe zdravstvenih ustanova
Kako je već više puta navedeno, samo decentralizirane i lokalno orkestrirane zdravstvene ustanove mogu u potpunosti izvršiti svoje zadaće na zadovoljstvo korisnika usluga.
Uz već navedeno, stoga će se naša stranka specifično boriti za slijedeće ciljeve:
1. vraćanje KBC Rijeka pod okrilje lokalne vlasti, u sklopu opće decentralizacije zdravstvenog sustava – smatramo da je ovaj povratak izuzetno bitan za unapređenje zdravstva u našoj regiji, budući je KBC Rijeka i nositelj vrhunskih medicinskih aktivnosti u regiji i edukativni rasadnik za sve kadrove koji će kasnije doprinijeti razvoju grada i regije; naša će zadaća stoga biti izboriti se za što veću autonomiju KBC Rijeka od centralne vlasti, sve do potpunog vraćanja KBC-a u okrilje lokalne samouprave
2. razvoj institucija koje su već sada u vlasništvu i /ili domeni lokalne vlasti (ambulante primarne zaštite, dom zdravlja) u smislu specifičnih mogućnosti i/ili tradicionalnih područja našeg kraja:
– pomorske medicine
– zdravstvenog turizma (zdravstvene usluge turistima, wellness turizam)
– dentalnih usluga
– međunarodne suradnje
– farmaceutske industrije.
IV. Nacionalne i globalne strukture
U svezi s ovim strukturama – Ministarstvom zdravstva, HZZO, privatnim zdravstvenim fondovima – pristup naše stranke već je naveden. Tome treba dodati samo da, iako lokalnog karaktera, stranka neće propustiti niti jednu priliku za globalno, nacionalno djelovanje.
Pri tome se svakako planira udružiti snage s drugim lokalnim i regionalnim strankama sličnog ili istog svjetonazora. Osnova djelovanja je da se i nacionalne strukture udruženim naporima mogu učiniti učinkovitijim i pravednijim, svakako kroz decentralizaciju sustava.
V. Zdravstvena industrija
Zdravstvena industrija je bez sumnje izuzetno važan dio zdravstvenog sustava, i u organizacijskom i u financijskom smislu. Nepravilno tretirana, može biti uteg jer odnosi velik dio zdravstvenih financija, no – s druge strane – može biti i područje otvaranja novih radnih mjesta i investicija.
U ovom području naša stranka specifično će se boriti za slijedeće ciljeve:
1. prekid začaranog kruga kašnjenja prema dobavljačima i posljedičnog povećanja cijena lijekova/potrošnog materijala – već je navedeno, no potrebno je ponovno ga istaknuti, jer se na lokalnoj razini ovakav sporazum može puno lakše postići nego na nacionalnoj; pri tome na izboru stoji velik broj mogućih zajedničkih akcija – od jednokratnog izmirenja dugova, preko olakšanja poslovanja pa sve do zajedničkih investicija vlasti i industrije
2. Rijeka kao nad-regionalni centar transporta lijekova i potrošnog materijala – što je prirodni razvoj imajući u vidu njen zemljopisni položaj i povijest
3. Rijeka i regija kao centar razvoja farmaceutske industrije – imajući u vidu nedavni razvoj Jadranskog galenskog laboratorija i drugih proizvodnih pogona; farmaceutska industrija je čista, temeljena na znanju i bez sumnje vrlo unosna grana industrije, koja zasigurno ima i sadašnjost i budućnost.
Read the latest car news and check out newest photos, articles, and more from the Car and Driver Blog.