Multijezični gradovi: I Rijeka i Fiume kao kulturna i povijesna baština cijelog grada

Multijezični gradovi: I Rijeka i Fiume kao kulturna i povijesna baština cijelog grada

U Rijeci je danas u suorganizaciji Liste za Rijeku, Zajednice Talijana Rijeka i European Free Alliancea održana konferencija 'Multijezični gradovi – različitost i suživot kao način života'.

Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić ističe kako je cilj konferencije je promocija različitosti.

– Različitost je dobra i daje potencijal određenoj sredini, za razliku od unificiranja i društava koja teže da svi budu isti. Činjenica je da je naš grad nastao iz više kultura, dominantno slavenske i latinske, ali uz asistenciju mnogih drugih. Najbolji dokaz za to je puno naziva koje je imao kroz povijest, ustvrdio je Švorinić koji ne misli samo na različitost u etničkom identitetu.

- Priču oko riječkog identiteta treba odmaknuti od etničkih kriterija jer niti Hrvati i Srbi trebaju imati monopol na naziv Rijeka, niti Talijani i Mađari na naziv Fiume. Radi se o zajedničkoj povijesnoj i kulturnoj baštini cijelog našeg grada. Jednako tako, kada govorimo o povratku povijesnih toponima, ne radi se o povratku toponima jedne etničke skupine ili povijesnog razdoblja, nego o projektu kroz koji će se uz postojeće nazive ulica u strogom centru grada postaviti i nazivi koje su te ulice i sredine imale kroz povijest. Na taj će se način Riječanima i njihovim gostima ispričati zanimljiva priča o burnoj povijesti našeg grada.

Predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Melita Sciucc poručila je da je Rijeka sredina koja je od početka multijezična i multikulturalna
- Ovdje smo samo da to na neki način zapečatimo, zaključila je.

Gradonačelnik Obersnel smatra kako je multikulturalnost uvijek zanimljiva tema, u Rijeci pogotovo dobrodošla, jer je Rijeka zasigurno sredina koja godinama živi multikulturalnost
- Iako nemamo službeno više jezika u uporabi, ali kroz pristup manjinskim zajednicama, i u smislu kulturnih i obrazovnih ustanova, mislim da imamo jako visoke standarde. Dakle, ako govorimo o Talijanima, postoje četiri osnovne, jedna srednja škola, Talijanska drama u sastavu HNK Ivana pl. Zajca. Mnoge druge zajednice imaju mogućnost učenja svojih jezika - polaze nastavu na hrvatskom, ali imaju i dodatnu nastavu za slovenski, albanski, makedonski jezik.

Furio Radin, dopredsjednik hrvatskog Sabora pričao je o istarskom iskustvu te poručio kako je državna razina važna ali inicijativa za širenje manjinskih prava i dvojezičnosti treba krenuti od izmjena statuta jedinica lokalnih samouprava kao što se dogodilo 90-tih u Istri gdje Talijani jesu manjini ali većina želi dvojezičnost.
- Rijeka je multijezični i multikulturni grad. To se najbolje vidi iz slogana navijačke grupe koja svoju povezanost gradu ističe sloganom Forza Fiume.

Predsjednik Lige socijaldemokrata Nenad Čanak govorio je o najmnogojezičnijoj skupštini an tlu Europe nakon Europskog parlamenta.
- Skupština Vojvodine ima šest službenih jezika, a i u svakoj lokalnoj zajednici je upotrebi jezik manjine koja u njoj živi. Ali probleme je u Ustavu Srbije koji definira da je službeni jezik srpski, a službeno pismo ćirilica iako se po pravopisu srpski jezik piše ćirilicom i latinicom. To je posljedica dodvoravanja šovinističkim avetima prošlosti, ističe Čanak koji smatra da se promocijom različitosti promoviraju i demokratska društva.

S time se nije složio gradonačelnik Obersnel koji je istaknuo kako je i u Miloševićevo doba u Vojvodini bilo 6 službenih jezika, a nije bilo demokracije.
- U Rijeci se upravo u razdoblju tzv. mraka iza 1945. godine Talijanima omogućilo da imaju 4 osnovne škole, srednju školu, nacionalno kazalište i dnevne novine na materinjem jeziku, tvrdi Obersnel koji je za življenje multikulturnog društva u praksi, protiv formalne dvojezičnosti.

Laura Marchig replicirala mu je tvrdnjom da nakon 2.Svjetskog rata nisu osnovane 4 škole na talijanskom nego ih je toliko ostalo od 20-tak koliko ih je bilo u Rijeci. Ona smatra da talijanski jezik u Rijeci nije toliko bitan zbog Talijana ili Italije nego zbog riječkog identiteta s kojim je neraskidivo vezan kao komunikacijsko sredstvo kojim su se Riječani služili stoljećima.

U ime European Free Alliancea skup je pozdravio dopredsjednik te organizacije Wouter Patho koji je predstavio dvojezični primjer Belgije i Bruxellesa.

Povjesničar Ivan Jeličić predstavio je projekt obilježavanja oovijesnih toponima u Starom gradu uz konstataciju prema kojoj nijedna od 31 lokacije nije vezana uz Danuncijadu, fašističko ili komunističko razdoblje.

Skupu su se obratili i predstavnici srpske i mađarske zajednice koji su podržali otvaranje ovakvih tema ali i projekt obilježavanja povijesnih toponima u centru grada.

danko

Leave a Reply

Close